BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Kako žive Rusi u gradovima na večito smrznutoj zemlji

Kako žive Rusi u gradovima na večito smrznutoj zemlji
02.09.2018. god.


Kada naredni put osetite da „se smrzavate“, setite se ljudi koji žive na mestima gde leta traju par dana, polarna noć pola godine, a košavu bi doživeli kao slabašan vetrić.

Više od 60 procenata teritorije Rusije je večito smrznuta zemlja, pretežno u Sibiru i na Dalekom Istoku. Samo mali deo stanovništva živi na ovim područjima, ali ti regioni su poznati po prirodnim bogatstvima: nafti, gasu, zlatu, dragom kamenju. Upravo zato su se u surovoj tundri gde vladaju jake zime pojavili gradovi.

1. Jakutsk (8 300 km istočno od Moskve) 

Jakutsk je najveći grad na svetu koji stoji na večito smrznutoj zemlji i jedan od najhladnijih. Prosečna temperatura u januaru je - 40 °C. Leto takođe zna da bude veoma toplo, ali ne traje dugo.

Prvo naselje na ovom području su podigli kozaci sredinom 16. veka. Danas u Jakutsku živi oko 300 000 ljudi, Jakuti i Rusi. Tu ima puno jezera, i skoro nikakvih industrijskih postrojenja. Ovde je i najveći univerzitet u regionu i najseverniji cirkus, ali sigurno nećete naći ni jedan podzemni parking.

2. Noriljsk (2 900 km istočno od Moskve)

 Ova „oaza u snežnoj  pustinji“ (kako su o gradu pisale lokalne novine 30-ih godina prošlog veka) podigli su logoraši Gulaga da bi „zaradili oproštaj sovjetskog naroda“. U novembru temperatura pada do -30°C, veoma je vetrovito (za Tajmirsko poluostrvo kažu da je „groblje atlantskih vetrova“) i malo je sunčanih dana (preko zime su polarne noći). Čak i leti u dvorištima zgrada možete videti led.

Arhitekte Noriljska uvek misle kako da  zaštite stanovništvo od vetra. Zgrade se podižu u strogim redovima, kao štit od vetra, a među njima su veoma uske staze. Mnogo šta u ovom gradu je „najsevernije na svetu“, na primer najsevernija na svetu džamija Nurd-Kamal.  Noriljsk je inače industrijski grad i jedan od najzagađenijih na svetu. 

3. Magadan (10 300 km istočno od Moskve)

Dvadesetih godina prošlog veka u Kolimskoj oblasti pronašli su velike zalihe zlata. Uskoro je osnovan grad Magadan, gde su do 50-ih godina zlato tražili isključivo logoraši. Većina stanovnika današnjeg Magadana radi u rudnicima zlata ili živi od ribolova.

Klima je surova: temperatura se diže iznad nule samo od maja do septembra, a vetar sa Ohotskog mora duva preko cele godine. Zemljotresi su česti. Ako dođete u grad videćete mnogo japanskih i ruskih terenaca, najkorisnije automobile u regionu. 

4. Vorkuta (1 900 km istočno od Moskve)

Vorkuta je veoma kompaktan grad: korak levo – korak desno i izlazite u beskrajnu tundru. Van grada sa 70 000 stanovnika nema ni mobilne veze ni benzinskih pumpi, pa lokalno stanovništvo retko napušta grad bez ozbiljnih priprema.

U januaru svetlo dana vide samo sat i po, a sneg može da pada i leti. 90-ih godina su zatvoreni mnogi ugljenokopi i čitave gradske četvrti zjape bez ljudi. 

5. Igarka (2 800 km severoistočno od Moskve)

 

Sa druge strane Severnog polarnog kruga je jedinstveni muzej večito smrznute zemlje. Naći ćete ga u Igarki gde su naučnici izučavali svojstva permafrosta od 30-ih godina. Neke prostorije muzeja se nalaze 14 metara ispod zemlje, odnosno u ledu. Temperatura je tamo uvek ispod nule.

Igarka sa 5 000 stanovnika je bila važna luka za transport drvne građe. Sada su nedaleko od grada samo nalazišta nafte.

6. Anadir (6 200 km istočno od Moskve)

Najistočniji ruski grad. Zgrade su ofarbane u različite „vesele“ boje, skoro da nema drveća sem nekog patuljastog koje zeleni samo nekoliko nedelja u godini. Nema asfalta! Putevi su od betona da bi duže trajali. Ali zbog nestabilnog zemljišta i oni brzo propadaju.

Izađite iz grada i nasladite se pogledima na beskrajnu tundru i neverovatne prirodne lepote: kraterska jezera, vodopade, ostrva sa belim medvedima. I naravno: polarnom svetlošću!

7. Novi Urengoj (3 600 km severoistočno od Moskve)

Najveći grad na Jamalu (preko 100 000 stanovnika) i glavni ruski grad nafte i gasa. Na poluostrvu se nalazi oko 85 posto zaliha ruskog gasa. Van grada možete videti samo tundru i močvaru. Zgrade su ponovo u različitim bojama, tipične sovjetske stambene četvrti. Jedina železnička pruga povezuje Novi Urengoj samo sa gradom Tjumenj.

Stanovnici ovog grada vole da pecaju na okolnim jezerima – nekadašnjim glečerima i šale se da im leto nikad ne dolazi: proleće i jesen osete od juna do avgusta, a zatim 9 meseci zime.

Ana Sorokina, Russia beyond



  • Izvor
  • foto: Andrej Golovanov/Sputnik; Valerij Šarifulin/TASS / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Sovjetska vlast nije znala kako da posle rata postupi sa kaznenom SS brigadom „Družina“ koja je prešla na njenu stranu. Taj problem se neočekivano rešio sam od sebe


„Gledao sam kako sa malih poljskih aerodroma, na kojima su bili dislocirani u Sremu, poleću osamljeni jugoslovenski lovci, hrabro nasrću na ogromne bombarderske formacije i u plamenu se survavaju...


Mnogobrojne obaveze, kao što je posao, briga o porodici, održavanje prijateljstava većini osoba oduzimaju mnogo vremena, pa oni često trebaju pomoć. Zato su tu sitnice, kao što su gedžeti...

Crvena armija je više od dve godine pokušavala da potisne neprijatelja dalje od grada. To je postalo moguće tek nakon pobede u Kurskoj bici i definitivne promene toka rata. ...


Generalni direktor kompanije Daniil Brenerman rekao je da se sada radi na civilnoj sertifikaciji ovog aviona


Ostale novosti iz rubrike »